Napeta gospodarska situacija
dovodi do sve brojnijih kršenja Zakona o radu, a time i više podnošenja prijava
u Inspektoratu rada. Na temelju prijave inspektori obavljaju nenajavljene
inspekcije u poslovnim prostorima te razgovaraju s poslodavcem i zaposlenicima odjela
ljudskih resursa. Često je predmet tužbe vezan uz kršenje radničkih prava poput
neplaćanja naknade zaposlenima i prekršaja vezanih uz radno vrijeme. Upravo iz
tog razloga inspektori pregledavaju dokumentaciju s posebnom pažnjom usmjerenom
na evidenciju radnog vremena. Kako biste izbjegli ovaj problem, molimo Vas da
odgovorite na sedam temeljnih pitanja:
1. Vodite
li evidenciju o radnom vremenu?
U skladu sa Zakonom o radu poslodavac mora voditi
evidenciju o radnom vremenu zaposlenika. Kolektivni ugovori preciznije
definiraju zahtjeve o evidenciji radnog vremena. Ona mora uključivati broj odrađenih
sati radnika te se čuva kao dokumentacija trajne vrijednosti koja se pokazuje
na zahtjev nadležnog tijela.
2.
Koliko je točna Vaša evidencija?
Ako ne vodite evidenciju o dolascima i odlascima Vaših
zaposlenika, imate razlog više za dublji pregled Vaših poslovnih procesa. Mnogi
poslodavci (čak i nesvjesno) krše zakonske odredbe, na primjer, zakonom
određene pauze ne smatraju dijelom radnog vremena. Ukoliko imate elektronski
regulirane dolaske, odlaske i pauze, mnogo je manja vjerojatnost za sumnju o
zlouporabi evidencije.
3.
Imate li pravilnik o radnom vremenu?
Pravilnik o radnom vremenu nije obvezan, ali se preporuča.
Donošenjem ovog internog dokumenta adekvatno se regulira radno vrijeme, način
njegovog evidentiranja i naplata. Time se izbjegavaju mogući nesporazumi o
radnom vremenu, a inspektoru se prilikom pregleda daje pravilnik prema kojemu
se ravnaju zaposlenici.
4.
Koristite li preraspodjelu radnog vremena?
Radno vrijeme može se, zbog prirode posla,
preraspodijeliti tako da u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju
kraće, uz uvjet da prosječno radno vrijeme nije duže od punog radnog vremena. Preraspodjela
radnog vremena zakonom je ograničena na tjednoj i godišnjoj razini. Kolektivni
ugovori i interne regulacije mogu dodatno definirati uvjete preraspodjele koji
se također moraju uzeti u obzir. Ručno praćenje i osiguravanje poštivanja svih
ograničenja može biti prilično rastrošan rad koji se elektroničkom organizacijom
radnog vremena zaposlenika pojednostavljuje.
5.
Kakve pauze imate tijekom radnog vremena?
Zaposlenici imaju pravo na razmjerni dio odmora u odnosu
na puno radno vrijeme. Prilikom inspekcije od Vas se može zatražiti dokaz da su
zaposlenici imali pravo na odmor. Najjednostavniji je način za dokazati isto
postojanje pravilnika o radnom vremenu u kojemu je definirana pauza te
bilježenje odmora u sustavu vođenja evidencije radnog vremena.
6.
Kako se određuje, evidentira i obračunava prekovremeni rad?
Prekovremeni rad mora se, u pravilu, odrediti unaprijed i
pismeno, iznimno usmeno ako će postojati i pismena odredba do kraja istog
tjedna. Za prekovremeni rad definirane su tjedne, mjesečne i godišnje granice na
koje se mora obratiti pozornost prilikom evidentiranja i isplate.
7.
Plaćate li prekovremeni rad?
Prekovremeni rad može biti plaćen ili se u dogovoru sa
zaposlenicima definirati kao višak odrađenih sati koji se zaposleniku očituje u
obliku slobodnih sati. Važno je da se prilikom izračuna plaće i radnog vremena
pravilno definiraju sati koji će biti isplaćeni i sati koji će se koristiti kao
slobodno vrijeme.
Nema komentara:
Objavi komentar